Juŋŋâ

Wikipedia:st
Njuškii navigistmân Njuškii ucâmân
Juŋŋâ
Vaccinium vitis-idaea
Tile LC (eellimvuáimálâš)[1]
Tile Suomâst LC (eellimvuáimálâš)[2]
Tieđâlâš luokittâllâm
Doomeen Sellâvááimusliih Eucarya
Kodde Šadoh Plantae
Tävgi Pocceešadoh Tracheophyta
Vyelitävgi Kukkee šadoh Angiospermae
Luokka Kyevtalgâlostâsiih Magnoliopsida
Lahko Ericales
Hiäimu Toŋâsšadoh Ericaceae
Vyelihiäimu Vaccinioideae
Suuhâ Juuŋah Vaccinium
Šlaajâ vitis-idaea

Juŋŋâ (Vaccinium vitis-idaea) lii koškes já vorâs kuolbâmeecij, tuoddârij, jeggimeecijkällei myerji.[3]

Juŋŋâ suomâkielân já eres sämikieláid[mute | mute käldee]

Levânem[mute | mute käldee]

Juŋŋâ šadda Tave-AmerikistEuraasiast. Tot šadda vijđáht koškes já vorâs kuolbâmeecijn, tuoddârist, jeggimeecijn já källei alne. Tot killáá koškesvuođâ pyereest já lijkkoo čuovvâd soojijd. Suoivâsoojijn myerjih iä veltihánnáá šoodâ ollágin.[3]

Kiävttu sämmilij kulttuurist[mute | mute käldee]

Talhâsin juuŋâst láá ärbivuáválávt kevttum loostah. Loostah čuággojeh liäđđumääigi maŋa. Juŋŋâlostâteejáin tipšuu kužžâpocceevááduid, kudduumijd, leesmi já čirgottâs. Myerjih nanosmitteh vuoptâsuonâid. Sämmiliih láá puurrâm juuŋâid nuhtán, mutâ sij vyerkkejii taid täälvi várás.[3]

Juuŋâid puáhtá kevttiđ maaŋgânáál: piärgu- teikkâ kyelipurrâmâšâiguin, suohâdân, kiisselân, juhâmuššáid, liäibumân já pajalâssáid.[3]

Kovegalleria[mute | mute käldee]

Käldeeh[mute | mute käldee]

  1. IUCN Red List Čujottum 22.11.2022 (eŋgâlâskielân)
  2. Mikko Piirainen: Juŋŋâ – Vaccinium vitis-idaea Suomen Lajitietokeskus. 2019. Čujottum 22.11.2022. (suomâkielân)
  3. 3,00 3,01 3,02 3,03 3,04 3,05 3,06 3,07 3,08 3,09 3,10 3,11 Ukkonen, Kirsi: ANARŠKIEL ŠADDONOOMAH - Noomâi etymologia já šadoi kiävttu purrâmâššân já tiervâsvuođâ naanoodmist (PDF) (Pro gradu -tuuđhâlm) 2017. Oulu ollâopâttâh. Čujottum 17.5.2021.