Njuškii siskáldâsân

Nikolai I

Wikipedia:st
Nikolai I
Puola kunâgâs
Suomâ stuorrâfurstâ
Franz Krüger ive 1851 máálám portret
Ruošâ kiäisár
Väldipaje juovlâmáánu 1. peeivi 1825 –
njuhčâmáánu 2. peeivi 1855
Ruvnájááh čohčâmáánu 3. peeivi 1826 Uspenski tuámukirkko, Kreml
Oovdeb Aleksander I
Čuávvoo Aleksander II
Šoddâm syeinimáánu 6. peeivi (J: kesimáánu 25. peeivi) 1796
Tsarskoje Selo, Ruošâ kiäisárkodde
Jáámmám njuhčâmáánu 2. peeivi 1855 (58-ihásâžžân)
Pietari, Ruošâ kiäisárkodde
Hävdisaje Piättâr-Paavvâl tuámukirkko
Pelikyeimi Aleksandra Fjodorovna
Párnááh Aleksander II
Maria Nikolajevna
Olga Nikolajevna
Aleksandra Nikolajevna
Konstantin Nikolajevitš
Nikolai Nikolajevitš
Mihail Nikolajevitš
Suuhâ Romanov
Eeči Paavvâl I
Enni Maria Fjodorovna
Oskoldâh ortodoksisâš

Nikolai I (6. syeinimáánu 1796 Tsarskoje Selo, Ruošâ kiäisárkodde2. njuhčâmáánu 1855 Pietari, Ruošâ kiäisárkodde) lâi Ruošâ kiäisár, Puola kunâgâs já Suomâ stuorrâfurstâ iivij 18251855.

Eellim

[mute | mute käldee]

Nikolai šoodâi syeinimáánu 6. peeivi 1796 kiäisár Paavvâl I já Maria Fjodorovna kuálmádin kandân. Nuorrân sun uážui suáldátškovliittâs. Ive 1817 sun naajâi Preussi prinses Charlottein. Nikolai puárásumos viljâ, kiäisár Aleksander I, jaamij pärnittemmin juovlâmáánu 1. peeivi 1825. Perruu nubben puárásumos kandâ Konstantin kiäldádâđâi ruuvnâst já Nikolai šoodâi kiäisárin. Nikolai I väldipaje algâ lâi liävuttem, tastko uási Ruošâ upseerijn vuornuu oskolâšvuođâ vistig Konstantinân. Nikolai jaamij kepiskumeštâsân njuhčâmáánu 2. peeivi 1855 58-ihásâžžân.[1]

Fáádást eres soojijn

[mute | mute käldee]

Käldeeh

[mute | mute käldee]

  1. Britannica Čujottum 21.10.2021 (eŋgâlâskielân)