Matti Morottaja
Matti Heikki Ilmari Morottaja teikkâ Kuobžâ-Saammâl Matti (š. juovlâmáánu 28. peeivi 1942, Samudjävri, Suomâ) lii anarâškielâ iäláskittee já Anarâškielâ seervi kuhesáigásâš saavâjođetteijee. Sun lii porgâm ennuv anarâškielâ oovdân. Sun lii toimâm kuhháá anarâškielâ máttáátteijen já kielâ paijeentuállen. Sun lii meiddei čáállám já jurgâlâm kiirjijd, livđum, já suu ánsun lii kielâpiervâltooimâ vuáđudem já anarâškielâ iäláskittem táin metodáin. Sun lii vuosmuš anarâš kunneetuáhtár. Ive 2007 sun finnij Mikael Agricola -palhâšume pargostis anarâškielâ pyerrin. Matti áásá perruinis Jormokuoškâst Anarist. Suu pärnivuođâ päikki lii Samudjäävrist.
Suuhâ
[mute | mute käldee]Suu algeh Petter, Saammâl já Mikkâl láá meid ovdedâm anarâškielâ.
Sämitigge
[mute | mute käldee]Morottaja lâi Suomâ Sämitige jeessân.
Anarâškielâ
[mute | mute käldee]Morottaja lii ubâ eellimääigis porgâm korrâsávt anarâškielâ oovdedmân. Sun lii ohtâ Anarâškielâ seervi vuáđudeijeejesânijn já ive 1986 väljejui seervi vuossâmuu stiivrâ saavâjođetteijen. Sun lii toimâm kielâmiäštárin vistig anarâškielâ CASLE-tievâsmittemškovliittâsâst 2009–2010[1] já ton maŋa-uv maŋgáid uáppeid.
Palhâšumeh já tubdâstâsah
[mute | mute käldee]Morottaja finnij Suomâ Kulttuurruttârááju Mikael Agricola -miitaal cuáŋuimáánu 1. peeivi 2007. Laapi ollâopâttâh nomâttij suu kunneetuáhtárin.[2] Sun lii meid ive 2010 rääjist Helsig ollâopâttuv kunneetuáhtár.[3][4]
Kirjeh já jurgâlusah
[mute | mute käldee]Kuobžâ-Saammâl Maati kirjálâš áánsuh[5][6][7]:
Kirjeh
[mute | mute käldee]- 1983 – Suomâ-säämi-suomâ škovlâsänikirje (toim. oovtâst Pekka Sammallahtijn)
- 1985 – Ánná já Jovnâ
- 1987 – Ánná já Jovna poccui kuvlân
- 1993 – Säämi-suomâ sänikirje (toim. oovtâst Pekka Sammallahtijn)
- 1992 – Sigá maainâs (toimâttâm já luuhâm jienâkirje já kirje, mast láá kyehti kasseet)
- 1996 – Tovlááh mainâseh (toim.)
- 2000 – Oopâ saanijd
- 2005 – Kyelisieidi maccâm já eres novelleh (toim. oovtâst Ilmari Mattusijn)[8]
- 2020 – Kuobžâ-Saammâl
Jurgâlusah
[mute | mute käldee]- 1976 – Ráámmát čaalâ Piättár vuossâmuš kirje
- 1982 – Samuli Aikio: Nieidâ kote šoodâi kollekuálsin (algâalgâlâš Nieida guhte šaddai gollegoalsin)
- 1988 – Sämikielâ vieres kiellân vuáđuškoovlâst 4
- 1989 – Kerttu Vuolab: Kulmâ skipárâš (algâalgâlâš Golbma skihparačča, 1979)
- 1990 – Rauna Paadar-Leivo: Halstemjeegi noaidi (algâalgâlâš Hálssatanjeakki noaidi, 1990)[9]
- 1994 – Kirsti Paltto: Tivgâ (algâalgâlâš Divgá, 1990[10])
- 1994 – Elle Márjá Vars: Uábbi (oovtâst Kaarina Mattusáin, algâalgâlâš Oabbá)
- 1995 – Marjatta Palismaa: Ááhupiämmu (algâalgâlâš Ahkupiebmu, 1970[11])
- 1995 – Veikko Holmberg: Tuuru-kuobžâ (algâalgâlâš Duvro-guovža ja šibitdoaktára rehket, 1995[10])
- 1996 – Inga Borg: Puppâ pääihist (algâalgâlâš Hemma hos Plupp, 1982)
- 1996 – Inga Borg: Tälvi Puupâ kuvlân (algâalgâlâš Vinter hos Plupp, 1982)
- 1997 – Inga Borg: Puppâ já kiđđâtulve (algâalgâlâš Plupp och vårfloden, 1982)[12]
- 1997 – Inga Borg: Puppâ puáris vyevdist (algâalgâlâš Plupp i storskogen, 1983)[13]
- 2016 – Jávrri-Juhán Niillas: Nigá nooveelčuágáldâh 1 (algâalgâlâš Nigá: noveallačoakkáldat, 2016)
Käldeeh
[mute | mute käldee]- ↑ casle.fi Čujottum 9.3.2021 (eŋgâlâskielân)
- ↑ Helander, Astrid. Lappi universitehta nammadan guoktása gudnedoavttirin. Ávvir. 27.2.2019. Čujottum 4.2.2021 (orjâlâškielân)
- ↑ Niittyvuopio, Aslak Ilkka. Matti Morottaja 70 jagi. NRK Sápmi. 28.12.2012. Čujottum 4.2.2021 (orjâlâškielân)
- ↑ Ylikoski, Jussi. Giellaealáskahttima vejolašvuođat. Dutkansearvvi dieđalaš áigečála. Nr. 1/2019. Sijđo 22. Čujottum 4.2.2021 (orjâlâškielân)
- ↑ Matti Morottaja Säämimuseo, 2006. Čujottum 4.8.2020
- ↑ Anaras - Kielâ - Kirjálâšvuotâ samimuseum.fi. Čujottum 1.2.2026.
- ↑ Párnáikirjeh samimuseum.fi. Čujottum 1.2.2026.
- ↑ Kyelisieidi maccâm já eres novelleh Finna. Čujottum 11.12.2022. (ruotâkielân)
- ↑ Halstemjeegi noaidi Finna. Čujottum 15.10.2025. (orjâlâškielân)
- 1 2 1990-luku www.virtualafierbmi.fi. Čujottum 1.2.2026.
- ↑ Ahkupiebmu. Saamelaissatu – Lastenkirjainstituutti lastenkirjainstituutti.fi. Čujottum 1.2.2026. (suomâkielân)
- ↑ Puppâ já kiđđâtulve Finna. Čujottum 19.12.2022. (ruotâkielân)
- ↑ Puppâ Puáris Vyevdist Finna. Čujottum 19.12.2022. (ruotâkielân)